State Department: Rekordna kršenja ljudskih prava u 2022.
U izvještaju State Departmenta se posebno izdvajaju Rusija, Iran, Kina, Mijanmar, a tretirane su i države Zapadnog Balkana.
Izvještaj obuhvata stanje ljudskih prava u 198 zemalja, a ovaj godišnji izvještaj se objavljuje više od 40 godina (Reuters)
U najnovijem izveštaju State Departmenta o ljudskim pravima u svijetu, navodi se kako su zabilježena rekordna kršenja ljudskih prava i zloupotrebe koje su “užasne po svom obimu i ozbiljnosti”, prenosi Tanjug.
U izvještaju, koji je sastavljen na osnovu iskaza zaposlenih u State Departmentu, odnosno zaposlenih u diplomatskim misijama SAD-a širom svijeta zajedno sa stranim Vladinim zvaničnicima, međunarodnim organizacijama, pravnicima, novinarima, akademicima, zaštitnicima za ljudska i radnička prava, navodi se da su primjetna brojna kršenja ljudskih prava prije svega u Rusiji, gdje se navodi da su počinjeni ratni zločini, ali i drugim kršenjima, prije svega prema učesnicima raznih protesta širom svijeta, odnosa prema LGBT populaciji, rodno zasnovanom nasilju.
‘Terapije konverzije’
Kao glavni “prekršitelji” ljudskih prava navode se Rusija zbog rata u Ukrajini, Iran zbog protesta nakon smrti Mahse Jine Amini, Kina zbog zločina nad Ujgurima u Xinjangu, Mijanmar zbog vojnog režima, Afganistan zbog opresivnih i diskriminatorskih mjera talibana protiv žena i djevojčica, Južni Sudan zbog nasilja na podnacionalnom nivou.
Takođe, u izvještaju se izdvaja i Sirija zbog režima koji, navodi se “nastavlja zatvarati, mučiti i ubijati političke protivnike, branitelje ljudskih prava i novinare”, a izdvajaju se i “autoritarne vlade – poput onih na Kubi, Bjelorusiji i Venecueli, koje su navodno osudile stotine ili hiljade mirnih demonstranata na duge i nepravedne zatvorske kazne“.
Najnoviji izvještaj navodi i sve veći uticaj kršenja ljudskih prava i zloupotreba prema osobama u marginaliziranim zajednicama koje pate od negativnih efekata ekonomske nejednakosti, klimatskih promjena, migracija, nesigurnosti hrane i drugih globalnih izazova.
Izvještaji o zemljama iz 2022. posebno uključuju pojačano izvještavanje o takozvanim praksama “terapije konverzije”, koje predstavljaju prisilne ili nedobrovoljne napore da se promjeni nečija seksualna orijentacija, rodni identitet ili rodno izražavanje.
Stanje u regiji
Navodi se da Vlada Srbije nije napravila značajan napredak u istrazi slučaja ubistva braće Bytyqi, kao i da organizacije za ljudska prava kritikuju kontinuirano veličanje ratnih zločinaca i historijski revizionizam u državi u vezi sa sukobima iz 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji. Također, kritikuju se i zvaničnici zbog otvorene podrške “osuđenim ratnim zločincima”, tvrdi se da policija tuče zatvorenike, kritikuje se i pravosuđe i nedostatak efikasnog parlamentarnog nadzora sigurnosnih agencija.
Dodaje se da su nezavisni mediji bili aktivni, ali i ograničeni prezasićenošću medijskog tržišta i podrškom Vlade provladinim medijima, a u izvještaju se kritikuje i nedostatak slobode medijskog izvještavanja i pravosudni postupci u slučaju napada na medije.
U Izvještaju o Kosovu navode se ozbiljna korupcija u Vladi i nekažnjivost, nedostatak istrage i odgovornosti za rodno zasnovano nasilje, uključujući nasilje u porodici ili intimnom partneru, seksualno nasilje i druge oblike takvog nasilja, kao i krivična djela koja uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerena na etničke manjine ili druge marginalizovane zajednice.
U dijelu izvještaja o Crnoj Gori, State Department kao značajna kršenja ljudskih prava navodi izvještaje o navodnoj torturi za koju su odgovorni Vladini agenti, probleme sa nezavisnošću pravosuđa, restrikcije slobode izražavanja, uključujući prijetnje nasiljem protiv novinara, o ozbiljnoj korupciji u Vladi, izostanku istraga i odgovornosti za rodno nasilje, uključujući porodično ili nasilje intimnih partnera. Također navode se krivična djela koja obuhvataju nasilje ili prijetnje nasiljem čija su meta osobe sa invaliditetima i pripadnici nacionalne, rasne ili etničke grupe ili LGBT zajednice.
Izvještaj o Bosni i Hercegovini ukazuje da je dolazilo do mučenja ili nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja pritvorenika od strane policije, kao i nasilja i prijetnji nasiljem protiv novinara, miješanja u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja. U BiH je, kaže se, zabilježeno ograničenje političkog učešća za manjinske kandidate, korupcija u Vladi, rodno zasnovano nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje i nasilje nad djecom i rane i prisilne brakove među romskom populacijom.
Kako se navodi, izvještaj obuhvata stanje ljudskih prava u 198 zemalja, a ovaj godišnji izvještaj se objavljuje više od 40 godina.
(c) 2023, Al Jazeera Balkans
